Acta medico-historica Adriatica
Yazarlar: ["Marko Mikulec", "Dubravko Habek"]
Konular:-
DOI:10.31952/amha.20.2.3
Anahtar Kelimeler:Rodilište,Olnica Rebro,Agreb,Rugi svjetski rat,Ovijest,Orodništvo,Rimaljstvo
Özet: Rodilište u Zakladnoj bolnici na Rebru u Zagrebu ustrojeno je u novootvorenoj novoj bolnici 12. svibnja 1942. i djelovalo diskontinuirano pri ginekološko-porođajnom odjelu u tri razdoblja između 1942. i 1946., kada je zatvoreno. Bilo je smješteno na drugom katu istočnoga dijela bolnice s 24 bolničke postelje. Tijekom djelovanja rodilišta od 13. svibnja do 16. prosinca 1942., od 24. svibnja 1944. do 28. kolovoza 1945. i od 6. veljače do 28. srpnja 1946. obavljeno je 1337 porođaja u koja su upisivana živorođena, mrtvorođena i pobačena djeca od 450 grama na više, pa je perinatalni pomor stoga bio značajno viši (38,89 ‰), jer se u bolnici obavljao, uz fiziološke, značajan broj patoloških porođaja. Predstojnik novo ustrojenoga odjela bio je doc. prim. dr. Filip Dražančić koji je radio uz odjelne liječnike i primalje. Rađale su uglavnom Zagrepčanke, uz manji broj rodilja iz drugih krajeva Hrvatske, ponajvećma kućanice u dobi 20 – 30 godina. U navedenom razdoblju umrle su tri rodilje. Obavljani su svi porodnički zahvati, epiziotomije, carski rez, pomoći pri porođaju zatkom, okreti djeteta, forceps te zbrinjavanje porodničkih razdora u lokalnoj infiltracijskoj, spinalnoj (lumbalnoj) ili općoj inhalacijskoj eter anesteziji. Uz značajan broj domicilnih primaljskih porođaja te već ustrojena bolnička rodilišta u Petrovoj i Merkurovu sanatoriju, rodilište na Rebru imalo je značajno mjesto u razvoju bolničke opstetricije u Zagrebu i Hrvatskoj, do sada samo kao ustanova tek sporadično spomenuta.